Ustanak u Hercegovini 1941.

Ustanak u Hercegovini
sukob: Drugi svjetski rat
Zarobljavanje oružničke stanice u Gornjem Lukavcu bila je jedna od prvih akcija u ustanku
Vrijeme 23. lipnja - 7. srpnja 1941. Mjesto Istočna Hercegovina (NDH) Ishod Pobjeda osovinskih snaga, gušenje ustanka
Sukobljene strane
Srpski ustanici iz istočne Hercegovine i Crne Gore	Kraljevina Italija NDH
Zapovjednici
Bajo Stanišić Minja Višnjić Radojica Nikčević Čedo Milić	Ivan Prpić Antun Prohaska Franjo Šimić Jure Francetić
Postrojbe
1500/3000 ustanika	68 časnika, 2362 vojnika

Vidovdanski ustanak u Istočnoj Hercegovini buknuo je zbog teškog nezadovoljstva i straha tamošnjeg srpskog pučanstva povodom nastanka Nezavisne Države Hrvatske. Ustanike su predvodili četnici, a tijekom ustanka dogodilo se više masovnih zločina nad ne-srpskim pučanstvom, prvenstveno onim muslimanske vjeroispovijedi.

Makar se oružane akcije ustanika bilježe od 23. lipnja 1941. godine, simbolički je ustanak vezan uz Vidovdan 28. lipnja 1941. godine, kao dan koji je tada vezivan uz ostvarivanje srpskih državotvornih težnji u Kraljevini Jugoslaviji; na taj dan su ustanici nakon ozbiljnije borbe osvojili i potom spalili oveće selo Avtovac na granici s Crnom Gorom; uz pokolj dijela stanovnika koji nije uspio pobjeći.